Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Događanja

  • Produžavanje rada ekspertne radne skupine na provođenje kurikularne reforme najbolji je put naprijed za obrazovanje, složili su se sudionici tribine „Budućnost obrazovanja u Hrvatskoj: reforme, izazovi, mogućnosti“, koja je održana 26. veljače na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

    Sudionici tribine, povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja Eli Pijaca Plavšić, predsjednik Sindikata preporod Željko Stipić te dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, zamjenica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje, složili su se da su reforme neizbježne za modernizaciju hrvatskog školstva.

    Tribinu su organizirali Fakultet političkih znanosti i Akademija za politički razvoj u sklopu projekta EU Educa koji se financira iz programa Erasmus+ Europske unije. Glavne teme koje su potaknule raspravu sudionika tribine bile su odlazak obrazovanih ljudi iz Hrvatske, financiranje i provedba reformi, edukacija i priprema nastavnika, spremnost na promjene te cjeloživotno obrazovanje.
    „Hrvatska ulaže jako malo, ispod prosjeka EU, u znanosti i obrazovanje“, istaknuo je Hrvoje Klasić te dodao kako je to razlog zbog čega „mladi stručnjaci odlaze, a taj se proces ne zaustavlja“. Stoga su izrazili zabrinutost i za financijsko praćenje reformskih zahtjeva i modernizacije školstva. „Nažalost ovogodišnji proračun donio je smanjenje predviđenih sredstava za školstvo i obrazovanje“, naglasio je Željko Stipić. „Kada ćemo konačno dobiti vladu koja će školstvo istaknuti kao prioritet kroz proračun?“, pitao je Stipić.

    S druge strane, Klasić je poručio da nije sve u novcu. Skeptičan je jer smatra kako veliki broj nastavnika voli svoj ustaljeni način rada, a samim time nisu spremni na reforme koliko su učenici i studenti. „Reforme se neće dogoditi bez adekvatne poduke onih koji će ju provoditi“ rekla je Ela Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja. Naglasila je kako će to biti dvosmjeran proces u kojem će obje strane biti u fokusu, nastavnici i učenici. No osim na formalno, ona smatra kako nove generacije treba pripremati na cjeloživotno obrazovanje kako bi mogli uspješno izgraditi karijeru, prekvalificirati se ili čak krenuti ispočetka u nekom periodu života u pogledu obrazovanja. „Porazna je statistika da se cjeloživotno obrazovanje kod nas odnosi na samo 2 posto stanovništva“. Slično upozorava i Vesna Dodiković Jurković, koja je poručila da djecu treba pripremati za tržište rada, učiti ih samozapošljavanju i projektnom zapošljavanju.

  • Tribinom „Obrazovanje za EU“ koja je 25. veljače 2016. održana na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZG) završen je projekt EU Educa, u sklopu kojega je stotinjak srednjoškolskih profesora educirano o nastavnim sadržajima iz područja Europske unije.

    Sudionici tribine, stručnjaci iz javne uprave, civilnoga društva i akademskog područja obrazovanja složili su se kako je projekt pružio iznimno dobru podlogu za buduće slične projekte, kao i za promjene u kurikulumu kako bi političko obrazovanje i obrazovanje o Europskoj uniji dobili pripadajuće mjesto u nastavi.

    „Edukacija o Europskoj uniji treba kapilarno ući u naše obrazovanje i sustav“, izjavio je Hrvoje Špehar sa Jean Monnet katedre za političke studije Europske unije Sveučilišta u Zagrebu. Miljenko Hajdarović, srednjoškolski profesor povijesti u Čakovcu, upozorio je da će tek novim kurikulumom Europska unija postati obavezno gradivo iz povijesti. O prenošenju praktičnog znanja učenicima govorio je Daniel Mondekar, bivši predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, o ulozi partnera o projektu; Agencije za odgoj i obrazovanje govorio je Boris Vampula, a mr.sc. Tamara Puhovski o poučavanju o Europskoj uniji.

  • Prvi dan ljetnog semestra 22. veljače 2016. započeo je iniciranjem javne rasprave oko predložene kurikularne reforme, jedne od najbitnijih reformi srednjoškolskog obrazovanja u njenoj novijoj povijesti.

    Okrugli stol “Kurikularna reforma u Hrvatskoj – trebamo li konsenzus?” u organizaciji EU projekta “EU Educa” realizirali su Fakultet političkih znanosti i Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti, koji su ujedno i prvi započeli javnu diskusiju o predloženoj reformi. Sve značajnije informacije studenti, profesori i zainteresirana javnost mogla je iz prve ruke doznati od prvog čovjeka kurikularne reforme srednjoškolskog obrazovanja, voditelja Ekspertne skupine kurikularne reforme dr.sc. Borisa Jokića. U diskusiji su sudjelovali i bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr. Vedran Mornar i naslovni docent pri Fakultetu političkih znanosti koji se bavi europeizacijom obrazovne politike dr. sc. Tihomir Žiljak.

    Iznimno dinamična diskusija mogla se pratiti i uživo putem Twittera, putem kojeg su korisnici postavljali pitanja sudionicima debate. Diskusija uživo prenosila se na Twitter profilu Fakulteta političkih znanosti (@FPZGhr) pod hashtagom ‪#‎kurikulumFPZG‬. Glavni naglasci aktualne teme obuhvatili su reformu obrazovanja, njene političke implikacije i odraz na visoko školstvo u Hrvatskoj.‬
    Ovakvim inovativnim načinom prenošenja diskusije Fakultet političkih znanosti je Zagrebačkom sveučilištu prvi uveo kao otvorenu mogućnost sudjelovanja i praćenja diskusija, a samom temom okruglog stola Fakultet je putem ovog EU projekta započeo javnu diskusiju o ovoj iznimno značajnoj temi hrvatskog obrazovanja.

    Pronađite više informacija na Twitteru.

  • Nakon ‘turneje’ po Zagrebu, Rijeci i Osijeku EU projekt sa radionicama namijenjenim srednjoškolskim profesorima završava u Splitu.

    Posljednja radionica o nastavnom sadržaju namijenjenom profesorima povijesti, politike i gospodarstva, te geografije završila se 17. listopada 2015. u prostorijama Filozofskog fakulteta u Splitu raznolikim predavanjima. Sudionike je na početku pozdravila voditeljica projekta dr.sc. Nataša Beširević s Fakulteta političkih znanosti koja je ujedno održala predavanje o hrvatskom putu prema EU.

    Nakon ovog predavanja uslijedilo je predavanje Dubravka Kobaš Lučić, načelnice sektora za koordinaciju europskih poslova Ministarstva vanjskih i europskih poslova koja je predstavila jednu od najvažnijih institucija Europske unije – Vijeće Europske unije i objasnila kako države predstavljaju svoje interese u Bruxellesu.

    Margita Radman, suradnica edukator u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce – Split predstavila je participativne metode učenja i podučavanja na primjeru zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja koje ova udruga uspješno održava u školama Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Doc. dr. Marita Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta u Splitu dala je pregled vrlo značajne ideje političkog liberalizma u Europskoj uniji. O digitalizaciji nastave na primjerima iz povijesti govorio je prof. Miljenko Hajdarović iz Srednje škole Čakovec, a njemu se na radionici pridružio i kolega prof. Mladen Tota iz iste srednje škole koji je na konkretnim primjerima iz prakse predstavio mogućnosti i načine podučavanja o Europskoj uniji u srednjim školama.

  • Ponukani uspješnim prijemom održanih radionica u tri hrvatska grada: Zagrebu, Rijeci i Osijeku projekt Europske unije EU Educa otvorio je i poseban kanal na društvenoj mreži za prenošenje informacija Youtubu.

    Riječ je o 40-ak filmića koji do sada nisu bili dostupni na hrvatskom jeziku, a koji na jednostavan, zanimljiv i brz multimedijalan način hrvatskim učenicima, nastavnicima, profesorima i svim zainteresiranima donose informacije o razvoju Europske unije, njenih institucija, povijesnih ličnosti koje su utjecale na razvoj, objašnjava čitav niz javnih politika Europske unije i donosio webinare s radionica za one nastavnike koji se nisu stigli prijaviti na radionice. To je inovativan način prenošenja znanja o Europskoj uniji, po prvo put na hrvatskom jeziku kako bi sadržaj bio čim dostupniji prvenstveno hrvatskim učenicima.

    Link je https://www.youtube.com/channel/UCp_6FsdxyXjMMUOj6xguLQQ

    Ukoliko se titlovi ne učitavaju automatski potrebno ih je aktivirati klikom na Settings (donji desni ugao youtube klipića) – subtitles – Croatian.

  • Treća po redu radionica koja se odvija u sklopu projekta EU Educa organizirana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 10. listopada 2015. Ugostila je stručnjake koji se bave javnim politikama Europske unije.

    Profesorima Osijeka i obližnjih županija koji u srednjim školama predaju povijest, geografiju, politiku i gospodarstvo predavanje su tako održali prof. dr. Davor Škrlec, zastupnik OraH-a u EU Parlamentu koji je govorio o energetskoj politici i zaštiti okoliša, a zastupnica u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru Lidija Pavić Rogošić govorila je o civilnom društvu i utjecaju na donošenje odluka u europskim institucijama. Darija Krstić iz Centra za poduzetništvo Osijek navela je primjere kako se među mladima mogu razvijati poduzetničke vještine koje su ključna kompetencija na tržištu 21. stoljeća za mlade ljude, dok je Dunja Mak iz Savjetovališta za potrošače u Osijeku govorila o načinima zaštite potrošačkih prava u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

    Maja Balen iz Instituta za razvoj obrazovanja u Zagrebu sudionicima je predstavila mogućnosti edukacije za srednjoškolske nastavnike i za učenike koji se odluče za visoko obrazovanje. Predavanja, rasprave, prikaze iz prakse, te grupni rad ove radionice završio je uz predavanje Miljenka Hajdarovića (Hrvatski povijesni portal, Srednja škola Čakovec), koji je govorio o ciljevima nastave povijesti i kako je učiniti zanimljivijom i dostupnijom generacijama mladih koji su odgojeni u digitalnom svijetu medija.

  • U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci 3. listopada 2015. Održana je druga po redu radionica EU Educe namijenjena profesorima i nastavnicima iz grada Rijeke i gravitirajućih županija.

    Na zanimljiv i inovativan način polaznicima su predavanja održali prof. dr. Vinko Kandžija – Ekonomski fakultet Rijeka koji je govorio o počecima i razvoju Ekonomske i monetarne unije, nakon čega je doc. dr. Mila Orlić – Filozofski fakultet Rijeka predstavila suvremeni kontekst Europe i objasnila što je dovelo do europskih integracija. Karlo Kralj iz Mreže mladih Hrvatske govorio je o položaju i politici za mlade u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a dr.sc. Jagoda Novak, koja je radila u Uredu pučke pravobraniteljice govorila je o europskom građanstvu i što znači biti građaninom Europske unije. Prof. Miljenko Hajdarović – Srednja škola Čakovec koji ujedno uređuje i Hrvatski povijesni portal govorio je o izazovima digitalizacije nastavnih sadržaja.

  • Na Fakultetu političkih znanosti održana je 28. ožujka 2015. prva od četiriju radionica koje će se, osim u Zagrebu, održati u Splitu, Rijeci i Osijeku.

    Sudionici su na nov i zanimljiv način putem predavanja popraćenih diskusijama dobili informacije o raznim aspektima Europske unije koje mogu koristiti kao nastavni materijal. Ujedno, dobili su informacije kako na inovativni način koristiti nastavni materijal kroz nove tehnologije i kako informacije o Europskoj uniji na zanimljiv i prilagodljiv način približiti učenicima. Radionica je bila namijenjena profesorima geografije, povijesti, politike gospodarstva u srednjim školama na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.

    U radionici su sa svojim predavanjima sudjelovali prof. dr. Tvrtko Jakovina – Filozofski fakultet Zagreb, doc. dr. Snježana Vasiljević – Pravni fakultet, prof. dr. Luka Brkić – Fakultet političkih znanosti. Radionici se pridružila i europarlamentarka Ivana Maletić sa predavanjem o radu Europskog parlamenta, ulozi zastupnika i promociji nacionalnih interesa. O inovatnim načinima predavanja putem novih tehnologija govorio je prof. Miljenko Hajdarević iz Srednje škole Čakovec.